Gdje sam?

Studentski radovi o volontiranju

Iznimno nam je drago surađivati sa studentima različitih struka koji pišu svoje diplomske i magistarske radove na području volontiranja. Svakom studentu zainteresiranom za dublje proučavanje pojedinog aspekta volontiranja na raspolaganju stoji naša knjižnica, materijali, savjeti.

Niže možete pronaći nekoliko osobito uspješnih studentskih radova.

OSOBINE LIČNOSTI I MOTIVI ZA VOLONTIRANJE (Marija Juzbašić, Tena Vukasović Hlupić, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno istraživanje, 2015.)

Cilj istraživanja je bio provjeriti mogućnost predviđanja motiva za volontiranje na temelju osobina ličnosti petofaktorskog modela na uzorku volontera u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 159 volontera iz Zagreba, Osijeka i Splita. Podaci su prikupljeni upitnikom ličnosti IPIP-300 i Upitnikom volontiranja. Rezultati istraživanja pokazuju da su volonteri u Hrvatskoj najčešće osobe koje su ugodne, savjesne, altruistične, pouzdane i moralne te osobe širokih umjetničkih interesa, čiji su dominantni motivi za volontiranje razumijevanje i vrijednosti.

HRVATSKOJ I SLOVENIJI (Aida Ibrahimović, Ekonomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Diplomski rad, 2013)

U radu su razrađeni pojmovi volontiranja, načini prikupljanja, zadržavanja i motiviranja volontera, njihovi motivi za volontiranje te najefikasniji načini upravljanja volontiranjem, uz prikaze primjera uspješne volonterske prakse u Europi, te usporedbu prakse volontiranja u Hrvatskoj i Sloveniji, što povijesno, zakonski, praktično, i naposljetku vlastitim provedenim istraživanjem anketnim upitnikom.


INKLUZIVNO VOLONTERSTVO: STUDIJA NEVLADINIH
ORGANIZACIJA U ZAGREBU
(Stjepka Popović,  Fakultet Političkih znanosti u Zagrebu, Završni specijalistički rad, 2013)

Rad predstavlja prvo teorijsko empirijsko istraživanje odnosa volontiranja i socijalne isključenosti u Hrvatskoj. Bavi se obilježjima volontiranja pripadnika socijalno isključenih skupina, dobrobitima od inkluzivnog volontiranja i preprekama za volontiranje u nevladinim organizacijama na području Zagreba.
Rezultati istraživanja pokazuju da većina organizacija uključuje pripadnike socijalno isključenih skupina u volontiranje, no radi se o manjem broju, do 5 inkluzivnih volontera, iako organizacije prepoznaju čitav niz dobrobiti od inkluzivnog volontiranja i za volontere i za organizaciju. Kao prepreke za regrutaciju socijalno isključenih skupina ističu nedostatak materijalnih, ljudskih, infrastrukturnih i vremenskih resursa. Rezultati upućuju da u nevladinim organizacijama u Zagrebu određene skupine još uvijek nemaju pristup ili odabiru ne sudjelovati u volontiranju, zbog čega je nužno poraditi na promociji inkluzivnog volonterstva i njegovih dobrobiti za volontere, organizaciju i čitavo društvo.

PRAVNI I SOCIOLOŠKI ASPEKTI VOLONTIRANJA U CIVILNOM SEKTORU (Galović Romina - rad studentice Pravnog fakulteta u Zagrebu nagrađen Dekanovom nagradom, 2011) (284 kB)

U ovom radu autorica analizira stanje i perspektivu razvoja volonterstva u Republici Hrvatskoj, prethodno definiravši civilno društvo kao okvir u kojem će pojam proučavati. Na početku rada određen je pojam aktivnog građanstva i predstavljeno shvaćanje volonterstva, pri čemu je bilo potrebno ukratko usporediti zakonodavnu regulaciju istog u Republici Hrvatskoj s onom u stranim zemljama. Kroz opisivanje infrastrukture za razvoj volonterstva i njegovih mogućnosti, kao i prikaza nekih od provedenih istraživanja, nastoji se približiti i analizirati postojeće stanje, kako volonterstva u civilnom, tako dijelom i u poslovnom sektoru. Cjelovit prikaz ne bi bio moguć bez predstavljanja međunarodnih i europskih pravnih okvira, čijim se dijelom RH vidi u bližoj budućnosti. Konačno, navođenjem aktivnosti za unaprjeđivanje i razvoj koja su definirana u već brojnim postojećim analizama volonterstva, nastoji se ukazati na potrebne izmjene u bitnim segmentima javnog, poslovnog i civilnog sektora te dati preporuke za djelovanja na ovom području u budućnosti.

OSOBINE LIČNOSTI ADOLESCENATA VOLONTERA I NE-VOLONTERA (Mažar Jelena, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, 2011)

Volontiranje je neprofitna i neplaćena aktivnost kojom pojedinci doprinose dobrobiti zajednice ili cijelog društva, javlja se u raznim oblicima i uključuje lokalne i međunarodne volonterske pothvate. Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati karakteristike volontiranja kod adolescenata i utvrditi postoje li razlike u stavovima prema volontiranju, petofaktorskim dimenzijama ličnosti, samopoštovanju, altruizmu i emocionalnoj empatiji između volontera i ne-volontera te volontera s obzirom na duljinu volontiranja i motivaciju. U tu svrhu korišteno je više mjernih instrumenata: Upitnik općih stavova o volontiranju, IPIP 50 Junior, Skala samopoštovanja, Skala altruizma i Skala emocionalne empatije. U istraživanju je sudjelovalo 112 adolescenata, 56 volontera i 56 ne-volontera. Utvrđeno je da volonteri imaju većinom pozitivnije stavove o volontiranju od ne-volontera. Volonteri također postižu značajno više rezultate na Skali altruizmu i Skali empatije od ne-volontera.

LIČNOST I TRAŽENJE UZBUĐENJA KOD VOLONTERA S OBZIROM NA RIZIČNOST AKTIVNOSTI (Škrljak Maja, studentica Hrvatskih studija - Studij psihologije, 2009) (472 kB)

Volonteri Volonterskog centra Zagreb i još 9 dobrotvornih udruga sudjelovali su u psihološkom istraživanju «Ličnost i traženje uzbuđenja kod volonterskih skupine visoke i niske rizičnosti». Cilj istraživanja bio ispitati razlike u izraženosti temeljnih dimenzija ličnosti i faktora traženja uzbuđenja kod volontera koji se razlikuju s obzirom na prisutnost fizičkog rizika u volonterskoj aktivnosti u koju su uključeni. Rezultati su pokazali da se visokorizični i niskorizični volonteri procjenjuju različito na temeljnim dimenzijama ličnosti i traženja uzbuđenja. Osobe koje su organizirane, samo-disciplinirane, pouzdane i točne, s visoko izraženim sklonostima traženju uzbuđenja kroz fizičke aktivnosti i ekstremne sportove te emocionalno stabilne vjerojatnije da će biti članovi visokorizičnih volonterskih skupina, primjerice Hrvatske gorske službe spašavanja. Osobe koje su znatiželjne, kreativne, nekonvencionalne, razgovorljive, širokih interesa i društveno usmjerene vjerojatnije će biti pripadnici niskorizičnih, socijalno i humanistički orijentiranih volonterskih skupina.

VOLONTERSTVO U HRVATSKOM DRUŠTVU: percepcija i budućnost volontiranja (Vidović Tea; studentica Filozofskog fakulteta - Odsjek za sociologiju, 2009) (340kB)

Rad se bavi fenomenom volontiranja u okvirima društvenog života navodeći zašto je volontiranje uopće vrijedno spomena u okvirima znanosti te kakva je njegova veza sa svakodnevnim životom. Prikazana je kratka povijest volonterstva u svijetu, Europi i Hrvatskoj, kroz razne dokumente i događaje koji su bili ključni za razvoj samog fenomena. Problematizirana je percepcija volonterskog rada u hrvatskom društvu te je umjesto zaključka dano viđenje budućnosti volontiranja u Hrvatskoj.