Školsko volontiranje predstavlja koncept u kojem odgojno-obrazovne ustanove mogu promicati, poticati i organizirati volontiranje. Uloga organizatora volontiranja osobito je istaknuta kroz Načelo odgoja za volontiranje (čl. 13. Zakona o volonterstvu), kojim se propisuje volontiranje maloljetnih osoba mlađih od 15 godina, između ostalog uvjetom da je organizator volontiranja odgojno-obrazovna ustanova ili druga pravna osoba koja organizira volontiranje u odgojne i obrazovne svrhe. Škola može biti promicatelj volonterstva, prenoseći kroz različite kanale svojim učenicima, njihovim roditeljima i djelatnicima škole vrijednosti volonterstva. Škola može i poticati volontiranje, kroz informiranje učenika o vrijednostima i mogućnostima volontiranja, ili kroz podršku učenicima u osmišljavanju, organiziranju i praćenju volonterskih aktivnosti. Aktivna uloga u promicanju i poticanju volontiranja najčešće će rezultirati razvijanjem volonterskog programa, skupa različitih volonterskih aktivnosti koje škola provodi. Kada volonterskom programu damo strukturu i kontinuitet, ostvaruju se preduvjeti za osnivanje školskog volonterskog kluba, koji karakterizira organizirano, strukturirano i dugoročno uključivanje učenika u volonterske aktivnosti unutar i izvan škole. Učenici sudjeluju u ulozi volontera, a nastavnici ili stručni suradnici u ulozi školskog koordinatora volontera.
VCZ je započeo rad na razvoju različitih oblika volontiranja u sklopu odgojno-obrazovnih ustanova još 2006. godine, kad je proveden prvi projekt namijenjen poticanju učenika srednjih škola na volontiranje te povezivanju sveučilišta i ustanova socijalne skrbi. S godinama je ovaj rad postao sve bogatiji i sustavniji, a mreža suradnika značajno se proširila. Također, redovito se provode projekti školskog volontiranja i edukacije za organizatore volontiranja. Posljednjih godina poseban fokus je na razvoju i jačanju školskih volonterskih klubova kao nositelja društvenog aktivizma unutar odgojno-obrazovnih ustanova.
Više o školskom volontiranju pročitajte u priručniku Vodič za razvoj školske volonterske zajednice
Projekt razvoja školskog volontiranja u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje „Školska volonterska zajednica – snaga za održivi razvoj“
Volonterski centar Zagreb započeo je 01.08.2019. provedbu dvogodišnjeg projekta razvoja školskog volontiranja u Zagrebu i Slatini pod nazivom „Školska volonterska zajednica – snaga za održivi razvoj“. Projekt je sufinanciran od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u sklopu Švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Partneri u projektu su Hrvatska udruga za mirenje, Udruga O.A.ZA, Industrijsko-obrtnička škola Slatina, Osnovna škola Josipa Kozarca Slatina, Osnovna škola Augusta Šenoe Zagreb i IX. gimnazija Zagreb.
Projekt je nastao u želji da doprinesemo razvoju kompetencija kod djece i mladih iz područja održivog razvoja, volonterstva i nenasilne komunikacije, te da ih potaknemo na volontiranje i aktivno sudjelovanje u izgradnji zajednice. Želimo podržati stvaranje poticajnog okruženja za razvoj volonterstva i održivi razvoj u osnovnim i srednjim školama, ali i u zajednici, kroz povezivanje i osnaživanje partnerstva organizacija civilnog društva, škola i lokalne zajednice i stvaranje mreže dionika koji će biti predvodnici društvenih promjena u području školskog volontiranja i održivog razvoja. Kao temelj ovih motiva uzeli smo opći cilj stvaranja sretnije i humanije budućnosti u kojem su volonterske zajednice u školama pokretačka snaga održivog razvoja te aktivnog i odgovornog društva.
Projektom smo detaljno razradili model razvoja školske volonterske zajednice, zajednice koju čine učenici, djelatnici škole, roditelji i drugi dionici koji sudjeluju u planiranju, organiziranju i ostvarenju volonterskih aktivnosti u školi i lokalnoj zajednici, a koja djeluje na načelima tolerancije, humanosti, solidarnosti, pravednosti, inkluzivnosti i održivog razvoja doprinoseći osobnom razvoju i pozitivnim društvenim promjenama. U tom modelu fokalnu ulogu ima škola, koja osigurava podršku ŠVZ-u u vidu ugradnje kurikuluma školskog volontiranja u postojeće kurikulume, osiguranja prostora, vremena i koordinacije provedbe volonterskih aktivnosti. Ulogu volontera preuzimaju prvenstveno učenici, a organizacije civilnog društva kao organizatori volontiranja osiguravaju kvalitetu i raznovrsnost volonterskih aktivnosti, znanje i iskustvo u njihovoj provedbi i stručnost u radu s korisnicima volontiranja.