Volontiranje može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje mladih jer potiče osjećaj svrhe, socijalnu povezanost i razvoj emocionalnih vještina.
Zašto je mentalno zdravlje mladih sve važnija tema
Posljednjih godina mentalno zdravlje mladih sve je češće u središtu javnih rasprava. Školske i fakultetske obaveze, očekivanja okoline, stalna izloženost društvenim mrežama te neizvjesnost oko budućnosti samo su neki od faktora koji mogu uzrokovati stres, pritisak ili osjećaj nesigurnosti.
Mnogi mladi u određenom trenutku života osjete preopterećenost ili usamljenost. Iako postoje različiti načini brige o mentalnom zdravlju, jedan od često zanemarenih, ali vrlo učinkovitih načina može biti – volontiranje.
Sudjelovanje u volonterskim aktivnostima može mladima donijeti osjećaj svrhe, pripadnosti i osobnog doprinosa, što pozitivno utječe na psihičku dobrobit.
Osjećaj svrhe i korisnosti
Jedan od razloga zbog kojih volontiranje može pozitivno djelovati na mentalno zdravlje jest osjećaj svrhe koji donosi. Kada mladi vide da njihovo vrijeme i trud imaju stvaran učinak – bilo da pomažu drugima, organiziraju događaj ili sudjeluju u društveno korisnim projektima – razvijaju snažniji osjećaj vlastite vrijednosti.
Takva iskustva mogu pomoći u smanjenju osjećaja besmisla ili stagnacije koji se ponekad javljaju u razdoblju adolescencije i ranog odraslog života.
Kada osoba vidi konkretne rezultate svog rada, lakše razvija pozitivniji odnos prema sebi i vlastitim sposobnostima.
Socijalna povezanost i osjećaj pripadnosti
Usamljenost je jedan od izazova s kojima se mnogi mladi danas suočavaju, posebno u vremenu kada se velik dio komunikacije odvija online.
Volontiranje nudi priliku za stvarne susrete i zajedničke aktivnosti. Mladi kroz projekte upoznaju nove ljude, rade u timovima i dijele zajedničke ciljeve. Takva iskustva mogu dovesti do novih prijateljstava i osjećaja pripadnosti.
Socijalna povezanost jedan je od najvažnijih zaštitnih čimbenika mentalnog zdravlja. Osjećaj da osoba nije sama i da je dio zajednice može značajno smanjiti osjećaj izoliranosti.
Strukturirano okruženje koje smanjuje stres
Volonterske aktivnosti često imaju jasnu strukturu – definirane zadatke, raspored i ciljeve. Takav okvir može pomoći mladima da se lakše organiziraju i steknu osjećaj stabilnosti.
Sudjelovanje u aktivnostima koje imaju smisao i jasno definirane korake može biti koristan način da se pažnja usmjeri na nešto konstruktivno. Umjesto stalnog razmišljanja o brigama, mladi se uključuju u aktivnosti koje imaju pozitivan učinak na druge.
Takav fokus često pomaže u smanjenju stresa i osjećaja preopterećenosti.
Razvoj empatije i emocionalnih vještina
Volontiranje često uključuje rad s različitim skupinama ljudi – djecom, starijim osobama, osobama s invaliditetom ili drugim članovima zajednice.
Takva iskustva pomažu mladima razviti empatiju, strpljenje i bolje razumijevanje različitih životnih situacija. Kroz takve susrete mladi često razvijaju i bolje razumijevanje vlastitih emocija.
Razvoj emocionalnih vještina važan je za izgradnju otpornosti i zdravijih načina suočavanja s izazovima.
Važna dopuna brizi o mentalnom zdravlju
Važno je naglasiti da volontiranje ne može zamijeniti stručnu pomoć kada je ona potrebna. Međutim, ono može biti snažna dopuna u brizi za mentalno zdravlje.
Kroz osjećaj svrhe, socijalnu povezanost i prilike za osobni razvoj, volontiranje mladima može pomoći da izgrade stabilnije i pozitivnije odnose prema sebi i svijetu oko sebe.
U tom smislu, volontiranje nije samo čin pomaganja drugima – ono može biti i važan korak prema vlastitoj dobrobiti.
Članak je napisan u sklopu projekta Gradimo sutra već danas – mladi za održive promjene koji se provodi uz podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih u sklopu programa usmjerenih mladima.